Danas se navršava deset godina od smrti Davida Bowieja (1947–2016), jednog od najuticajnijih i najneuhvatljivijih umjetnika u istoriji popularne muzike. Iako je fizički otišao 10. januara 2016. godine, Bowie je ostao trajno prisutan – u muzici, modi, filmu, umjetnosti i u načinu na koji danas razmišljamo o identitetu i kreativnoj slobodi.

David Bowie nikada nije bio „samo“ muzičar. Bio je ideja. Proces. Stalna promjena.

Početak puta: potraga za sopstvenim glasom

Rođen kao David Robert Jones u Londonu, Bowie je već u ranim šezdesetim shvatio da ne želi da bude dio mase. Prije nego što je pronašao sopstveni izraz, prolazio je kroz različite stilove – od rhythm & bluesa do folk-pop zvuka. Pravi proboj dolazi krajem šezdesetih sa pjesmom “Space Oddity”, koja je simbolično najavila njegovu trajnu opsesiju svemirom, izolacijom i čovjekom suočenim sa samim sobom.

Ziggy Stardust i revolucija identiteta

Sedamdesete godine obilježavaju rođenje jednog od najpoznatijih alter ega u istoriji muzike – Ziggy Stardust. Bowie je tada zauvijek promijenio pravila igre: konceptualni albumi, teatralni nastupi i slobodno poigravanje identitetima otvorili su vrata generacijama umjetnika koje dolaze.

Album “The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars” nije bio samo zbir pjesama – bio je kompletan umjetnički svijet. Bowie je pokazao da muzika može biti priča, lik, pokret i stav.

Stalna transformacija kao umjetnički princip

Ono što Bowieja izdvaja od gotovo svih njegovih savremenika jeste neprestana promjena. Kada bi publika pomislila da ga je „uhvatila“, on bi već bio korak dalje. Od soul faze i albuma “Young Americans”, preko eksperimentalne berlinske trilogije (Low, “Heroes”, Lodger), do komercijalno snažnih osamdesetih – Bowie nikada nije ponavljao samog sebe.

Za muzičare, producente i studente muzike, Bowie je primjer hrabrosti da se rizikuje, da se ne ostaje u zoni komfora i da se umjetnost stavlja ispred očekivanja tržišta.

Gluma, moda i uticaj izvan muzike

Pored muzike, Bowie je ostavio dubok trag i u filmu (The Man Who Fell to Earth, Labyrinth, The Prestige), kao i u modi, gdje je bio inspiracija dizajnerima širom svijeta. Njegov uticaj vidljiv je u radu bezbrojnih umjetnika – od Madonne i Princea, preko Nirvane i Radioheada, do današnjih alternativnih i pop izvođača.

„Blackstar“ – oproštaj pretvoren u umjetnost

Svoj posljednji album, “Blackstar”, Bowie je objavio samo dva dana prije smrti. Umjesto patetike, ponudio je duboko promišljeno, simbolično i umjetnički snažno djelo – oproštaj pretvoren u kreativni čin. Malo je umjetnika koji su vlastiti kraj pretvorili u takav umjetnički statement.

Zašto je David Bowie važan danas?

Deset godina nakon njegove smrti, Bowie je i dalje relevantan jer je pokazao da:

Za sve koji se bave muzikom – bilo kao izvođači, autori, producenti ili učenici – Bowie ostaje podsjetnik da je autentičnost važnija od savršenstva, a radoznalost važnija od sigurnosti.

David Bowie nije otišao.

On se samo transformisao — još jednom.